Posljednjih je godina narasla popularnost kolaborativnog rada i uključivanja javnosti u znanstvena istraživanja te institucije kulturne baštine gdje istraživači, kuratori te knjižničari uključuju javnost kako bi pobudili interes javnosti za zbirke ili ih uključili u nova istraživanja.
U kontekstu našeg nastojanja da transkribiramo i prevedemo zvučne zapise koje je prikupio Tony Hurren u 1960-ima, crowdsourcing igra vrlo bitnu ulogu. Kako su izvorni govornici od neprocjenjive vrijednosti te u istraživanju bilo kojeg jezika njihovi sudovi imaju nedvojbeni autoritet, zapitali smo se zašto ne bismo uključili preostale govornike vlåškog i žejånskog kako bi nam pomogli da bolje razumijemo najproblematičnije dijelove zvučnog materijala koji je Hurren ostavio.
Termin ‘crowdsourcing’ podrazumijeva veliki broj sudionika, no broj govornika istro-rumunjskog relativno je mali. Zbog toga je naš projekt bliži novim modelima uključivanja javnosti koji su prilagođeni specifičnim ciljanim zajednicama. Ovakvi projekti često koriste drugo nazivlje, kao što je ‘mikro-volontiranje’, ‘uključivanje zajednice’, ‘ciljani crowdsourcing’ (Owens 2014), kako bi nazivi bili u skladu s činjenicom da je zajednica često manja i ne nužno anonimna. Znanstvena su istraživanja temeljena na crowdsourcingu pokazala da ljude zanimaju te da žele podržati projekte koji se bave njihovim identitetom te im daju osjećaj svrhe (Eccles and Greg 2014). Naša preliminarna istraživanja pokazuju da su unatoč malom broju, govornici istro-rumunjskog aktivni na internetu i društvenim mrežama te su duboko zainteresirani za očuvanje svog jezičnog i kulturalnog identiteta.
Dok konvencionalni crowdsourcing projekti žele privući što je više moguće ljudi i iz toga izvući manju zajednicu sudionika koji su se potrudili, mi ćemo krenuti s ograničenim brojem govornika istro-rumunjskog koji su se voljni potruditi te koje ćemo mi pozvati da sudjeluju kao suradnici u našem projektu kako bi nam pomogli protumačiti najproblematičnije dijelove zvučnog materijala.
Nadamo se da će ISTROX omogućiti ovim govornicima da naprave više od dijeljenja znanja o svom jeziku – omogućit će im da budu su-stvaratelji novog jezičnog znanja koje će kasnije biti uključeno u širi proces transkripcije i prevođenja Hurrenovog materijala te će se pregledavati u svrhu lingvističke analize.
Željeli bismo naglasiti da je ideja ‘su-stvaranja’ u središtu našeg projekta te da će se istraživanje provoditi u suradnji s istro-rumunjskom zajednicom, što je u suprotnosti s istraživanjem koji bi samo bilo o zajednici ili o njihovom jeziku. U proljeće 2019. posjetili smo zajednice govornika žejånskog i vlåškog u Žejanama i Šušnjevici te upoznali neke od izvornih sudionika kao i rođake sudionika u Hurrenovom istraživanju, koji su pokazali zanimanje za naš projekt. No kako živimo u svijetu u koji se uvelike oslanja na internetsku komunikaciju, nadamo se da će uključivanje zajednice u naše istraživanje ne samo potaknuti istro-rumunjsku zajednicu u Hrvatskoj već i u dijaspori te tako pobuditi obnovljeno međunarodno zanimanje za jezik i njegove govornike.
Naš je glavi cilj očuvanje zapisa nestajućeg jezika za zajednicu govornika i njihove potomke, kao i za lingvistička istraživanja. Nakon završetka projekta (kolovoz 2020.), sav izvorni materijal i istraživački podaci (za koje imamo etičko dopuštenje) bit će postavljeni na internet kako bi koristili istraživačima i istro-rumunjskoj zajednici.
- Eccles, C. and Andrew Greg, A. (2014). Your Paintings Tagger: Crowdsourcing Descriptive Metadata for a National Virtual Collection. In Ridge, M. (ed) Crowdsourcing our Cultural Heritage, Routledge, 185-208
- Owens, T. (2014). Making Crowdsourcing Compatible with the Missions and Values of Cultural Heritage Organisations. In Ridge, M. (ed) Crowdsourcing our Cultural Heritage, Routledge, 269-280